Posle Mađarske najbolje je plasirana Hrvatska (29. mesto) sa kupovnom moći od 4.808 evra, pa Crna Gora (32. mesto) sa 3.206 evra, Rumunija (33. mesto) sa 3.070 evra i Bugarska (35. mesto) sa 2.618 evra. Najslabiju kupovnu moć od nama susednih zemalja imaju stanovnici Makedonije (36. mesto) 2.492 evra i Bosne i Hercegovine (37. mesto) sa 2.435 evra po stanovniku.
Novi podaci o kupovnoj moći generalno pokazuju posledice ekonomske krize koje su se različito odrazile u pojedinim zemljama. U bogatijim zemljama Evrope zabeležen je neznatan pad prihoda stanovništva, uz izuzetak Švedske. Značajniji pad zabeležen je u Portugalu, Italiji, Irskoj, Grčkoj i Španiji, dok je s rastom od oko 10 odsto Turska preskočila zemlje u kojima se kriza jače osetila, kao što su, Mađarska, Hrvatska i baltičke zemlje.
Inače, GfK GeoMarketing svake godine provodi analizu kupovne moći građana za 42 zemlje u Evropi. Purcshasing power Index predstavlja raspoloživi iznos za ukupnu vrednost roba i usluga koje građani nekog područja mogu da nabave tokom godine. Indeks se izračunava na osnovi makroekonomskih pokazatelja svake zemlje, podataka iz međunarodnih institucija i dodatnih analiza u GfK-u.
Kupovna moć predstavlja zbir svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku - neto primanja građana i jedan je od najznačajnijih indikatora potrošačkog potencijala.






















